Za poljoprivredu BiH bi mogla od EU dobivati više od 26 mil. EUR
Poljoprivreda u cijeloj BiH, pa i Federaciji, u vrlo je teškom stanju. Statistički podaci pokazuju da u posljednjih pet godina proizvodnja u poljoprivredi uglavnom stagnira, što nije dobro, jer se zadržava negativna vanjskotrgovinska bilanca, a na domaćem tržištu domaći proizvodi vrlo sporo nadomještaju uvozne.
PRORAČUNSKA IZDVAJANJA
Do ovih zaključaka došla je i Vlada FBiH koja je nedavno razmatrala stanje u poljoprivredi. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom je oko 60 posto, a pokrivenost uvoza poljoprivrednih proizvoda izvozom manja je od 30 posto. Udio poljoprivrede u bh. uvozu je 18,57, a u izvozu 9,11 posto. Jedan od razloga ovako nepovoljnih brojki je i u ulaganjima države, odnosno svih razina vlasti u poljoprivrednu proizvodnju. Proračunska izdvajanja po hektaru obradive površine u zemljama jugoistočne Europe i Europskoj uniji pokazuju da je BiH na samom dnu. Samo Albanija ima niža izdvajanja, a ispred BiH su i Kosovo, Makedonija i Crna Gora, dok su u Hrvatskoj proračunska izdvajanja po hektaru obradive površine čak sedam puta veća nego u BiH. Ako se promatra EU u cjelini, ova izdvajanja su skoro 10 puta veća. S federalne razine prošle godine ukupno je osiguran 65,1 milijun maraka za novčane potpore u poljoprivredi, od čega je 53,1 milijun usmjeren za animalnu proizvodnju, a 10,3 milijuna maraka za biljnu proizvodnju. Za ostale novčane potpore izdvojeno je manje od 1,6 milijuna KM, dok za ruralni razvoj nije osigurana ni jedna marka. Županije su, pak, u prošloj godini ukupno za novčane potpore u poljoprivredi izdvojile 15,28 milijuna maraka. Najviše novca za ovu namjenu osigurano je u Unsko-sanskoj -3,56 i Sarajevskoj županiji – 3,25 milijuna maraka. Najmanje novčane potpore sa županijske razine dobili su poljoprivrednici u Srednjobosanskoj – 310 i Hercegovačko-neretvanskoj županiji – 50 tisuća maraka. Značajnu pomoć, a posebno nakon nedavnih obećanja njemačke kancelarke Angele Merkel, bh. poljoprivrednici očekuju od Njemačke i cijele Europske unije. Za vanjske operacije EU u razdoblju 2014. – 2020. raspolaže s oko 70 milijardi eura za ruralni razvoj, od čega je u okviru IPAII raspoloživa 14,1 milijarda eura. Za ilustraciju, Hrvatska je u okviru IPAI imala na raspolaganju 910,2 milijuna eura, a u okviru IPARD-a 184,4 milijuna eura. Prema očekivanjima stručnjaka, BiH bi mogla imati na raspolaganju slične iznose, odnosno najmanje 26 milijuna eura godišnje. Zbog vremena potrebnog za uspostavu IPARD II operativne strukture (oko tri godine), već smo izgubili oko 75 milijuna eura. Kako bi se ostvario pristup EU sredstvima, BiH treba donijeti strateški plan ruralnog razvoja za državnu razinu, uspostaviti IPARD agenciju za plaćanja i ovlastiti upravljačko tijelo za IPARD.
Udio kućanstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost u odnosu na ukupni broj kućanstava u Federaciji BiH je 30,31 posto, u RS-u 34,27, a u Brčko Distriktu 17,57 posto. Federacija raspolaže s 0,49 hektara poljoprivrednoga zemljišta po stanovniku, što je iznad prosjeka zemalja EU (0,35) te 0,17 hektara oranice po stanovniku, što je ispod prosjeka EU(0,21).
ULOGA U EKONOMIJI
Uloga poljoprivrede u bh. ekonomiji svakako nije za podcijeniti ni u ovakvoj situaciji, što potvrđuje podatak da je ukupna zaposlenost u poljoprivrednoj proizvodnji 20 posto. Međutim, u Federaciji je ona 13, a u RS-u 32 posto, a to znači da je uloga poljoprivrede značajnija za ekonomiju RS-a nego FBiH. Strategija povećanja konkurentnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance u poljoprivredi Federacije BiH, usvojena početkom 2015. godine, prepoznaje tri oblasti u kojima postoje objektivni preduvjeti za postizanje konkurentnosti. To su mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće. Proizvodnje u kojima smo visoko rangirani na svjetskom tržištu su maline, jer smo deseti najveći proizvođač u svijetu, i šljive gdje smo 15. najveći proizvođač u svijetu. Prilika BiH leži u izvanrednim klimatskim, zemljišnim i socijalnim preduvjetima, koji su glavne komparativne prednosti BiH. Podneblje je najbolji oblik komparativne prednosti, a ovim proizvodnjama mali posjedi ne predstavljaju ograničenje. Spomenute komparativne prednosti za rezultat imaju iznimnu kvalitetu proizvoda. Primjerice, područje oko Gradačca bilo je ekskluzivni opskrbljivač bečkog dvora šljivom početkom prošlog stoljeća.
BiH može računati i na povoljan zemljopisni položaj u odnosu na glavna tržišta, kao što su Austrija, Njemačka i Švicarska. Za samo jedan dan moguće je osigurati prijevoz kamionom, a tu je i mogućnost razvoja zračnog kargo prijevoza iz Zračne luke Tuzla.
Izvor: Večernji List
