EU granice učvršćuje novom agencijom
Europska unija, suočena s migrantskom krizom koja je ugrozila i funkcioniranje schengenskog prostora, osniva novu agenciju za nadzor vanjskih granica koje je prošle godine ilegalno prešlo gotovo dva milijuna ljudi.
Europski parlament je 6. srpnja na plenarnom zasjedanju usvojio zakonski prijedlog o uspostavi nove paneuropske agencije, Europske granične i obalne straže (EBCG), koja će imati 1500 pripadnika iz svih članica Europske unije. Osnivanje agencije je u prosincu prošle godine predložila Europska komisija u nastojanju da se izađe na kraj s migrantskom krizom.
U 2015. godini 1,83 milijuna ljudi nezakonito je prešlo vanjske granice EU-a, a prethodne godine je takvih prelazaka bilo 283 500.
Nova agencija objedinjuje postojeći Frontex, agenciju za zaštitu vanjskih granica EU-a, i nacionalna tijela nadležna za upravljanje i sigurnost granica zemalja članica kako bi se vanjske granice europskog bloka učvrstile i ponovo osiguralo funkcioniranje Schengena.
EBCG je prva agencija u povijesti Europske unije koja će raspolagati snagama za brzo djelovanje, a u cilju boljeg upravljanja vanjskim granicama Unije i učinkovitije zaštite schengenskog prostora u kriznim situacijama, poput prošlogodišnje migrantske krize kada je u EU ilegalno ušlo 1,8 milijuna ljudi, dok je godinu dana ranije taj broj iznosio 280.000.
Dogovor o EBCG-u postigli su pregovarači Vijeća EU-a, Europske komisije i Europskog parlamenta u Bruxellesu 22. lipnja. Dokument, usvojen u EP-u sa 483 glasa “za”, 181 “protiv” i 48 suzdržanih glasova, po Artisu Pabriksu, glavnom pregovaraču EP-a i latvijskom zastupniku iz redova Europske pučke stranke (EPP), ima “veliku vrijednost za Europsku uniju”.
Kako je najavljeno, agencija će brojati 1500 ljudi iz svih članica Unije, uključujući i Hrvatsku, sjedište će joj, kao i Frontexu, biti u Varšavi, ali će biti znatno snažnija i u ljudstvu i opremi (od uređaja za uzimanje otisaka prstiju, do bespilotnih letjelica i brodova).
Hrvatska će u EBCG-u sudjelovati sa 65 pripadnika snaga granične i obalne straže, dok će, primjerice, susjedna Slovenija sudjelovati s 35, Mađarska sa 40, Austrija s 34, a Grčka s 50 ljudi. Najveći doprinos će dati Njemačka (225), Francuska (170), Italija (125), Španjolska (111) i Poljska (100).
Nova agencija imat će veće ovlasti, a stalno osoblje agencije bit će i više nego udvostručeno te do 2020. dostići broj od 1000 stalnih djelatnika, uključujući i operativce na terenu. Agencija će, po prvi puta, moći kupovati svoju opremu, a uz to će moći u vrlo kratkom roku angažirati i opremu koju će joj na raspolaganje staviti države članice, najavila je Europska komisija.
Osim u osiguravanju vanjskih granica, EBCG ce imati i ovlasti vraćati migrante koji ne ispunjavaju uvjete za traženje azila, no tek nakon odluke koju donesu nadležna nacionalna tijela.
Agencija će kao svojevrsni “Frontex Plus”, ističe Pabriks, biti pomoćno sredstvo državama u očuvanju sigurnosti vanjskih granica Unije koja ni na koji način neće ugroziti nacionalnu suverenost.
Međunarodne europske snage rasporedit će se tek na poziv zemlje članice čije se granice nađu pod pritiskom bilo zbog stihijskog dolaska migranata ili organiziranog kriminala, te ocijeni da joj je potrebna pomoć.
Ukoliko Bruxelles zaključi da neka članica ne uspijeva sama osigurati svoje granice i suverenost teritorija te obraniti schengenski prostor, predložit će joj se tzv. “korektivne mjere”, a ukoliko se ogluši na odluku Europskog vijeća, susjedne države mogu privremeno ponovo uvesti unutarnju kontrolu granica.
Pabriks ističe da se možda previše galame diglo oko odluke nekih zemalja za ponovnim preuzimanjem kontrole nad svojim granicama, dodajući da žice i ograde nisu problem.
“Ako jedna članica ne čuva svoje granice, ostale zemlje i njihova sigurnost ne smiju biti njezini taoci. Što Agencija bude učinkovitija, to će biti manje potrebe za podizanjem ograda i zidova”, smatra bivši latvijski ministar obrane.
“Imamo agenciju s većim ovlastima i odgovornostima koja će moći pružiti pomoć bilo kojoj članici kada se suoči s nerazmjernim migracijskim pritiskom ili drugim izazovima na svojim vanjskim granicama. S ovom uredbom, EBCG će biti učinkovita agencija na koju se može računati. Lanac je samo onoliko jak koliko i njezina najslabija karika i stoga smo uveli koncept da je sigurnost vanjskih granica Unije odgovornost svih njezinih članica”, kazao je Pabriks na plenarnom zasjedanju EP-a.
Za političare i frakcije koji su glasovali protiv uspostave Agencije je ocijenio da ili “žive u oblacima” ili “ih nije briga za sigurnost zemalja članica i građana”.
Protiv uspostave Agencije su glasali zastupnici Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL) i klub zastupnika Zeleni/Europski slobodni savez (EFA), prosvjedujući ispred Parlamenta uz poruke “Ne želimo Europu utvrdu”.
Upozoravajući na moguće posljedice novog sustava za temeljna prava, potpredsjednica Zelenih i Europskog slobodnog saveza Ska Keller je kazala da se ovim planom “Frontex pretvara u agenciju za obranu granica i deportaciju”.
Keller upozorava da su uspostavom agencije ljudska prava i zaštita izbjeglica očito potpuno pale u drugi plan“, što “potkopava samu bit Europske unije”.
Švedska zastupnica Malin Bjork smatra da je ”militarizacija vanjskih granica EU-a najgori aspekt europske suradnje” te da je osnivanje ”SUPERFRONTEX-a” veliki korak u krivom pravcu.
No većina europskih dužnosnika vidi u mogućnosti Europljana da slobodno putuju uzduž i poprijeko Starog kontinenta, od Bordeauxa do Praga, Stockholma do Korzike, “najveće postignuće Europe”, izražavajući bojazan da je jedan od glavnih ”stupova europske integracije na aparatima za održavanje na život” koji bi i slučaju kolapsa imao goleme gospodarske, ali i političke posljedice.
Kolaps Schengenske zone bi Europsku uniju tijekom narednog desetljeća po najgorem scenariju mogao koštati do 1,4 bilijuna eura, procijenila je njemačka zaklada Bertelsmann. Njemačku, najveću europsku ekonomiju, to bi moglo koštati i do 235 milijardi eura u razdoblju od 2016. do 2025., a Francusku do 244 milijarde eura. U slučaju povećanja uvoznih cijena za samo jedan posto, slom Schengena bi EU u narednom desetljeću mogao koštati oko 470 milijardi eura.
Što se političkih posljedica tiče, dodaje isti izvor, kraj Schengena bio bi jedinstveni događaj u povijesti poslijeratne Europe jer bi središnji stup europske integracije nestao, bez da dobije svoju zamjenu.
Neki analitičari stoga uspostavu EBCG-a smatraju iznimno važnim odlukom za vraćanje povjerenja u Schengen koja je morala doći znatno ranije, uz ocjenu da bi odgoda njezine provedbe mogla značiti “epitaf Uniji kao cjelini”.
Pabriks, međutim, podsjeća da je u uvjetima kako EU funkcionira donošenje ovako važnog dokumenta u samo četiri do pet mjeseci pokazatelj da se može biti učinkovit u kratkom vremenu.
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz pozdravio je pozitivan ishod glasovanja o stalnoj pričuvi europskih snaga, ustvrdivši da je uspostava EBCG-a, kao prvog koraka prema integriranom sustavu upravljanja granicama, “odlična vijest u trenutku kada su vanjske granice Unije pod tako velikim pritiskom, a tako mnogo života i dalje biva tragično izgubljeno u Sredozemlju”.
Dimitris Avramopulous, povjerenik Europske komisije za migracije, kazao je da izglasavanje zakona o europskoj graničnoj i obalnoj straži ima i simboličku i pravnu dimenziju jer “u praksi priznaje da su vanjske granice EU-a zajedničke europske granice za koje smo svi odgovorni”.
Uspostava zajedničke europske granične i obalne straže dolazi u trenutku kada je šestomjesečno predsjedanje Unijom preuzela Slovačka čiji je premijer dao punu potporu EBCG-u, ustvrdivši početkom godine da EU svojom migrantskom politikom čini ”ritualno samoubojstvo”.
“Održiva migrantska politika i politika azila omogućit će povratak na potpuno funkcioniranje Schengena i konsolidiranje sustava azila zemalja članica”, rekao je Robert Fico na nedavnom predstavljanju programa slovačkog predsjedanja u Strasbourgu.
Slovačka, koja je geografski u samom srcu Europe, bit će u idućih šest mjeseci i njezino političko bilo i budno će nadgledati rad EBCG-a.
Da bi nova agencija postala operabilna bit će potrebno najmanje tri mjeseca, a te će snage također moći pružati pomoć i zemljama poput Hrvatske koje su članice EU-a, ali nisu dio Schengena. Snage za brzo djelovanje trebale bi moći reagirati u roku od tri dana od zahtjeva neke države članice. Da bi te snage bile dobro uvježbane, organizirat će se zajednička obuka. EBCG će biti stalna pričuva i stoga nema “vijek trajanja”, a Pabriks ne isključuje mogućnost da se te snage u budućnosti pojačaju.
Latvijski zastupnik u EP-u također odbacuje kritike da bi europske snage za brzo djelovanje dodatno unijele napetosti u odnosima s Rusijom jer bi to mogla shvatiti kao militarizaciju Unije, ustvrdivši da je Europu “pasivnost i neaktivnost” već ionako dosta koštala.
“Ne prihvaćam tu argumentaciju. Rusija posljednjih 10 godina asimetrično razvija svoje vojne kapacitete”, kazao je Pabriks i podsjetio na aneksiju ukrajinskog Krima. Rusija je također angažmanom u Siriji prvi puta vojno intervenirala na Bliskom istoku.
Prilikom razmještanja europskih snaga za brzo djelovanje vodit će se računa, kako je rečeno u EP-u, o međunarodnim zakonima. Godišnji budžet Agencije iznosit će oko 300 milijuna eura, a Pabriks smatra da nije pretjeran. Frontex je raspolagao s godišnjim budžetom od 142 milijuna eura.
Prema posljednjem Eurobarometru iz travnja, 71 posto građana traži da EU poduzme jače i učinkovitije mjere za zaštitu vanjskih granica Unija.
