Društveni napredak u istočnoj Europi vodi padu iseljavanja u bogatije zemlje EU-a

Istočnoeuropske zemlje Europske unije bilježe rast životnog standarda i po društvenom napretku ulaze u istu kategoriju s nekim od najbogatijih zemalja svijeta, pokazao je indeks koji mjeri društveni napredak država, što bi moglo značiti da će se dugoročno smanjivati iseljavanje iz tih zemalja u bogatije članice EU-a.

Michael Green, koji je na čelu neprofitne organizacije koja sastavlja godišnji Indeks društvenog napretka, kaže da indeks sugerira da bi broj useljenika iz istočne Europe koji u bogatijim zemljama traže radna mjesta i bolji život, kako će se poboljšavati uvjeti u njihovim domovinama, dugoročno mogao padati.

Istraživanje je objavljeno u srijedu, nakon što se prošlog tjedna većina glasača u Ujedinjenom Kraljevstvu na referendumu izjasnila za izlazak iz Europske unije, pri čemu je pitanje useljenika ocijenjeno kao jedan od ključnih čimbenika takvog ishoda. Čelnici poljskih i muslimanskih zajednica u Velikoj Britaniji izrazili su zabrinutost rastom rasno motiviranih napada nakon referenduma.

“U raspravama koje su se vodile u Ujedinjenom Kraljevstvu postojala je pretpostavka da će se useljavanja s istoka Europe nastaviti na sadašnjim razinama, pa i ubrzati, no kako rastu standard života i društveni napredak prednosti iseljavanja radi rada se smanjuju”, rekao je Green, izvršni direktor američkog instituta Social Progress Imperative koji provodi istraživanja društvenog napretka.

Nakon proširenja Europske unije 2004. u Velikoj Britaniji je došlo naglog rasta useljavanja iz novih članica Unije na istoku Europe, a jedan od pokazatelja brojnosti useljeničkog vala je i otvaranje velikog broja prodavaonica s prehrambenim proizvodima iz istočnoeuropskih zemalja u britanskim gradovima.

Sličan se obrazac pojavio u u južnoj Europi gdje su ljudi šezdesetih godina prošlog stoljeća iseljavali u bogatije zemlje ali se odljev smanjivao kako su se gospodarski uvjeti poboljšavali u njihovim domovinama.”To znači da će dugoročno vjerojatno više ljudi ostajati kod kuće”, rekao je Green zakladi Thomson Reuters.

Na vrhu Indeksa društvenog napretka, koji mjeri koliko se koja država brine za društvene potrebe svojih građana, nalazi se Finska.

Srednjoafrička Republika na posljednjem je mjestu liste koja 133 zemlje mjeri po 50 pokazatelja koji nisu ekonomski, poput zdravstva, prehrane, obrazovanja, osobnih prava i zaštite okoliša.

Indeks je pokazao da su Slovenija, Češka, Estonija, Poljska, Slovačka, Hrvatska Litva, Mađarska i Latvija postigle visoke ocjene društvenog napretka koje ih stavljaju u isti kategoriju sa Sjedinjenim Državama, Njemačkom, Francuskom i Italijom.

Slovenija je, primjerice, 20. na listi i postigla je ocjenu društvenog napretka od 84,3, gotovo koliko i Sjedinjene Države, iako su njene gospodarske ocjene tek nešto iznad od polovice onih SAD-a.

Hrvatska je 33. s Indeksom društvenog napretka (SPI) od 77,68, ispred Litve (76,94) a iza Grčke (78,27). U skupini slično ocijenjenih zemalja su Poljska kao 30. na listi, Slovačka je 31., a Mađarska i Latvija su na 35. i 36. mjestu.

Među susjednim zemljama Srbija je na 47. mjestu, Crna Gora 55. a Bosna i Hercegovina 69. na listi. Među članicama Europske unije najniže na listi su se našle Rumunjska (42.) i Bugarska (43.).

Indeks ukazuje da su članstvo u EU-u i pretvaranje istočnoeuropskih država u tržišna gospodarstva povećali njihov društveni napredak, ocjenjuje Green.

Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji živi oko tri milijuna useljenika iz država EU-a, a njihov je broj naglo narastao nakon 2004. godine kada se Unija proširila na Češku, ,Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju.

Ocjena društvenog napretka svijeta u cjelini je 63 od 100, što je jednako onoj Mongolije ili Kirgistana, pokazao je indeks.

Green je rekao da se ovogodišnji indeks ne može usporediti s prošlogodišnjim jer je se povećao raspon podataka.

Nakon Finske, koja je prva na listi, slijede Kanada, Danska, Australija i Švicarska, dok su među posljednjih pet u indeksu koji obuhvaća 99 posto svjetskog stanovništva i Afganistan, Čad, Angola i Niger.

Osobna prava, tolerancija i inkluzija, pristup višem obrazovanju, osobne slobode i slobode izbora globalnu su dobili najniže ocjene, pa i među bogatim državama.

“Postoje teško rješiva pitanja s kojima se muče i bogatije države”, primjećuje Green.

Iako bogatije države općenito imaju bolje ocjene od siromašnijih, građani država s velikim BDP-om, tradicionalnom mjerom bogatstva države, automatski ne ostvaruju i veći društveni napredak, rekao je Green.

Kanada, druga u indeksu, ima više ocjene od SAD-a koji je na 19. mjestu, iako mu je BDP znatno veći.

Sjedinjene Države su dobile niske ocjene zbog lošije zdravstvene skrbi i visoke stope ubojstava i samoubojstava, te se našle u skupini zemalja koje najviše podbacuju u odnosu na njihovu gospodarsku veličinu, zajedno s Kinom, Rusijom i Iranom, pokazao je indeks.

Kostarika, Urugvaj, Nikaragva, Malavi, Ruanda, Gana i Senegal više su plasirane no što bi se moglo očekivati u odnosu na njihovo bogatstvo, dok se Saudijska Arabija našla u donjoj polovici liste radi vrlo niskih ocjena poštivanja osobnih sloboda.