Šator

Naš planinar iz Bihaća Nihad Mujagić s društvom se 19. juna 2016. godine uputio prema vrhovima planine Šator.

Šator ili Šator planina je planina koja se nalazi istočno od Bosanskog Grahova i Grahovskog polja te čini dio oboda Grahovskog, Glamočkog i Livanjskog polja. Prema Jovanu Cvijiću to je bilo – široko zaravnjen planinski lanac ograničen krškim poljima dinarskog prostiranja – Glamočkim, Grahovskim i Livanjskim poljem.

S ovog planinskog bila, diže se najviši greben s oštrim vrhom i golim, strmim stranama, piramidalnog oblika, po čemu je čitava planina dobila ime. Planina je otprilike 15 km duga (u smjeru istok-zapad) i 10 km široka u smjeru sjever-jug. Najviši vrh planine je Veliki Šator (1872 m n.v.; spominju se još i visine 1873 i u Wikipediji se navodi 1875 metara) dok bi najniži dio bio Preodac (920 m). Ispod glavnog vrha leži Šatorsko jezero, na visini 1488 m. Najveća dužina Šatora iznosi 20 km a širina 11 km.

S vrha Velikog Šatora pruža se panorama zapadne Bosne: na severu Klekovača, Lunjevača, Javor i Srnetica, prema zapadu venac Dinare i Grahovsko polje, Vitorog, Cincar,

Šatorsko jezero je biser planine Šator. U dubokom cirku, očuvano je jedno od najlepših dinarskih glacijalnih jezera, U bistroj, modrozelenoj boji, ogledaju se litice Malog i Velikog Šatora i Babine grede, koje opkoljavaju jezero sa sjeverne istočne i južne strane.

Najviši šatorski vrhovi uzdižu se iznad neke vrste visoravni, koja se prostire na oko 1500 metara nadmorske visine, gdje prestaju guste šume bukve, jele i smreke (smrče).

Tih 5 najviših vrhova čine formu koja izdaleka podsjeća na šator i otuda i ime planini. Taj najviši greben dugačak je oko 10 km i pruža se u smjeru istok-zapad, što je izvjestan otklon u odnosu na tzv. klasični dinarski smjer pružanja (SZ-JI).

Najviši vrh na zapadnom dijelu toga grebena je Veliki Šator (1872 m), dok je na njegovom istočnom kraju, ponešto izdvojen od ostalih, Mali Šator (1768 m) Dva preostala vrha, od tih pet, viša su od 1750 metara, dok je preostali, susjedni Malom Šatoru, viši od 1800 metara.

Šator je jedina planina u okruženju koja obiluje vodom, što je u prošlosti doprinjelo razvoju stočarstva a Šatorski pašnjaci bili su nadaleko poznati. Na planini Šator nalazi se preko 350 izvorišta vode.

Šatorsko jezero
44.1648, 16.6014

Šatorsko jezero je ledenjačko jezero na nadmorskoj visini od 1488 m. Nalazi se na zapadu Bosne i Hercegovine, ispod istoimene planine. Drže ga za jedno od najljepših planinskih jezera u Bosni i Hercegovini.

Jezero je opkoljeno sa sjeverne, istočne i južne strane padinama i vrhovima Velikog i Malog Šatora i Babine Grede. Te se impresivne klisure dižu do samog jezera sa visinskom razlikom od preko 400 metara. Naročitu sliku pružaju takozvani Vražji Vrtovi na Babinoj Gredi. Sve ove padine obrasle su klekovinom bora, a na sjevernim ekspozicijama nalazi se vrlo rijetka i zaštićena vrsta Runolist (Leontopodinum alpinum).

Široko je 120, dugo 280 metara. Prilikom mjerenja u augustu (kolovozu) 1955. godine izmjerena je dužina od 337 m i širina od oko 127 mi dubina od 8 metara. Treba napomenuti kako je te godine bilo mnogo kiše i jezero je vjerojatno imalo tada maksimalnu razinu i dubinu. U mnogim izvorima naći će se upravo ovi podaci o dimenzijama jezera.
Također su i razna mjerenja pokazala i različite dubine jezera koja se kretala od 5 do 8 metara, pa čak i samo 3 metra.

Na jednom kraju jezera voda izvire a na drugom ponire u zemlju. Ljetna temperatura vode kreće se oko 17 °C, dok izvor na obali, koji jezeru daje vodu, ima temperaturu 6 °C. Jezero se nalazi na većoj planinskoj visini pa je zaleđeno prosječno od novembra (studenog) ili decembra (prosinca) sve do aprila (travnja). 

Providnost jezera je velika. do 4 metra, te se dno u čitavom jezeru vidi, osim u najdubljim dijelovima. 

Ima vodu tamnozelene boje koja potječe od vodene biljke Potamageton koja raste na dnu jezera. 

Na  udaljenosti od oko 500 metara sjeverno od Šatorskog jezera nalazi se Bulino Vrelo od kojeg nastaje Mlin Potok, koji se više sela Preodac spaja sa Šatorskim Potokom, a ovaj Šatorski Potok niže Preoca (Preodca) spaja se sa Mlinskim Potokom odakle teče dalje kao izvorišni krak rijeke Unca. 

Za Bulino vrelo lokalno stanovništvo vjeruje da ima ljekovita svojstva.  Prema narodnim legendama voda iz Bulinog vrela liječi sve bolesti. Legenda o porijeklu imena vrela kaže da je Bula, slijepa djevojka je usnila san da se umije na izvoru, što je i učinila, te je progledala. 

Ako želite da vas planinar Nihad Mujagić povede na neku od planina, kontaktirajte na e-mail: nihadmujagic@gmail.com