EU se sprema za revoluciju robotike

Roboti više nisu samo stvar znanstvene fantastike, nego svojom primjenom u svakodnevnom životu sve više mijenjaju društvo i svjetsku ekonomiju, zbog čega se javlja potreba za novim društvenim modelima i regulacijom čime se bave i zastupnici Europskog parlamenta.

Prihodi industrije robotike trenutno u svijetu iznose 22 milijarde eura, a smatra se da će do 2020. godine oni biti između 50 i 62 milijarde eura. Europa trenutno pokriva 32 posto tog tržišta, s rastom od 8 posto godišnje.

Europska unija će se u budućnosti trebati znati nositi ne samo s ekonomijama niskih plaća, nego i onima koje su visoko automatizirane. Zbog toga bi vodeća uloga u robotici trebala biti glavni adut rasta produktivnosti europske proizvodnje, stoji u planu budućeg djelovanja SPARC-a, europskog projekta robotike.

Projekt SPARC Robotics EU je pokrenula 2014. godine u Muenchenu, a riječ je o najvećem građanskom istraživačkom i inovacijskom centru za robotiku na svijetu.

“Europa treba biti proizvođač, a ne samo potrošač robota. Oni čine mnogo više od pukog zamijenjivanja ljudi, često radeći stvari koje čovjek ne može ili ne želi raditi, što poboljšava mnogo stvari u našim životima. Integracijom robota u europsku industriju pomoći će nam da stvorimo i sačuvamo poslove”, rekla je tom prilikom tadašnja potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroos.

SPARC je pokrenut u partnerstvu Europske komisije i udruženja EuRobotics kojeg čini 180 tvrtki i istraživačkih organizacije, te je od svog osnivanja otvorio više od 240 tisuća radnih mjesta.

Cilj organizacije je učiniti robote prisutnima u tvornicama, u zraku, na kopnu, pod vodo, u agrikulturi, te u svim mogućim primjenama u kojima će donositi pozitivnu ekonomsku i društvenu promjenu Europi.

SPARC razvija preporuke Komisiji za financiranje područja robotike unutar programa Obzor 2020., a kroz njega Europska unija danas podržava više od 120 projekata.

Budućnost

Eurostatovo istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da 72 posto Europljana smatra robote dobrim za društvo, a jedan od sedam Europljana radi ili živi s robotom. No devet od deset Europljana smatra kako se robote treba pažljivo koristiti, a 70 posto misli da će im roboti uzeti posao.

Izraelski računalni znanstvenik Moshe Vardi usporedio je razvoj robotike s procesom zagrijavanja vode.

“Ako stavite vodu na štednjak i krenete ju zagrijavati, ona postaje sve toplija i toplija. Iz toga možete zaključiti da će grijanjem voda samo postojati sve toplija. No u jednom momentu sve se promijeni, i voda počinje ključati”, napisao je Vardi za Guardian, najavljujući točku preokreta u kojoj će roboti znatno promijeniti društvo. Vardi pesimistično najavljuje turbulencije na tržištu rada do kojih će ta točka preokreta dovesti.

Perspektiva Europskog parlamenta

Uvjerena sam da će roboti donijeti revoluciju. Naravno, oni će izbrisati neke vrste poslove, ali će i dovesti do novih”, smatra Mady Delvaux, zastupnica u Europskom parlamentu (Luksemburg/ S&D).

Delvaux je na čelu radne grupe Odbora za pravna pitanja Europskog parlamenta koja se sastala u travnju i čija je svrha izraditi prijedloge novih legislativa koje bi bile najbolje za izvlačenje koristi iz robotike.

 

“Ako će industrija koristiti više automatiziranih robota imat će bolji učinak, bit će kompetitivnija, a to može dovesti do toga da neke tvrtke vrate svoju proizvodnju u Europu”, rekla je Delvaux u intervjuu za portal Europskog parlamenta.

Oko pitanja robotike Europi je potrebna nova standardizacija, smatra Delveux. Treba se razmišljati o pitanjima odgovornosti, o zaštiti osobnih podataka i sprječavanju hakiranja. Neki roboti, ističe Delveux, već su pokriveni direktivom o strojevima, no ona se odnosi samo na tehničke parametre, a ne na umjetnu inteligenciju.

“Trebamo u većoj mjeri testirati robote kako bi vidjeli kako se ponašaju i kakve nesreće mogu proizaći iz njihove interakcije s ljudima”, rekla je Delveux.

“Važno pitanje je i ravnopravan pristup robotima. Ako roboti stvarno čine život jednostavnim, moramo osigurati da ih si svi mogu priuštiti”, smatra Delveux.

SAD, Kina, Koreja i Japan rade na vrlo ambicioznim projektima, pa ako ne stvorimo pravni okvir za napredak robotike, naše tržište preplavit će strani roboti, zaključuje Delveux.

Roboti danas

Roboti danas već imaju primjenu u jako širokom spektru djelatnosti. U zdravstvu pomažu da operacije budu preciznije i manje invazivne, pripomažući time uspješnijem, ali i jeftinijem lječenju.

U području skrbi pomažu starijim građanima pri jednostavnim fizičkim zadacima, potičući ih na produljenje aktivnog i samostalnog života.

Roboti pomažu i u sigurnosti i u spašavanju, djelujući nakon potresa, lavina, eskplozija. Oni se mogu provlačiti se kroz uske prolaze, bušiti i rušiti zidove. Europski roboti pomagali su japanskom stanovništvu nakon katastrofe u Fukushimi.

Robotika ima primjenu i u agrikulturi, gdje se automatizira rad u poljima i na farmama. Robotskim preuzimanjem najtežih i najnapornijih poslova stvara se veći prinos, omogućava održiva poljoprivreda i time potiče lokalna ekonomija.

Takozvani zeleni roboti čuvaju okoliš – robotske ribe analiziraju vodu kroz koju plivaju, dronovi prate divljinu, od sisavaca Arktika do orangutana Sumatre, a robotski kukci čiste zrak. Razvijaju se i roboti koji će pomagati pri recikliranju i odvajanju otpada.

Osim što čine vozila pametnijim i sigurnijima, roboti u prometu poboljšavaju prometni tok i razvijaju pametniji i efikasniji javni prijevoz.

Roboti se primjenjuju i u industriji zabave, a primjer je američki blockbuster film Gravity kojeg su snimili roboti.

 

 

Hina