Desetogodišnji put Ljubljane do Zelene prijestolnice Europe
Ljubljana je u 2016. godini ponijela titulu Zelene prijestolnice Europe koju Europska komisija od 2010. godine dodjeljuje gradovima koji prednjače u brizi prema okolišu i težnji za održivim razvojem.
Put Ljubljane prema tituli Zelene prijestolnice Europe započeo je prije deset godina kada je javnosti predstavljena Vizija Ljubljane do 2025. godine, vizija održivog urbanističkog razvoja koja pronalazi načine kako povećati kvalitetu života sa ciljem da Ljubljana postane siguran i tolerantan grad koji poštuje povijest i povezuje građane s prirodom koja ih okružuje.
“Ova titula je velika čast, ali i obaveza i mogućnost za Ljubljanu”, rekla je za Hinu Nataša Jazbinšek Seršen, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Ljubljane, te voditeljica ekipe koja je odgovorna za program Zelene prijestolnice. Jazbinšek Seršen naglašava kako danas ljudi iz cijelog svijeta dolaze u Ljubljanu da saznaju više o njihovim dobrim praksama, što je dokaz da su na pravom putu.
Ljubljana je u posljednjih devet godina realizirala 1700 projekata. Transformacija grada je postignuta između ostalog i na području održivog prometa, zatvaranjem centra grada za automobile, boljim upravljanjem vodama i otpadom, njegovanjem biorazličitosti, revitalizacijom degradiranih područja i održavanjem i čuvanjem zelenog identiteta.
Čak tri četvrtine Ljubljane zauzimaju zelene površine, 46% je pokriveno autohtonom šumom, a 20 posto zaštićeno. Svaki stanovnik udaljen je najviše 300 metara od zelenih površina, a u gradu se sveukupno nalazi 542 metara kvadratnih zelenih javnih površina po stanovniku.
Inicijativa za izbor Europske zelene prijestolnice pokrenuta je 2006. godine u Tallinu, gdje su predstavnici 15 europskih gradova, među njima i Ljubljana, kroz memorandum Komisiji predložili da prepozna napore koje gradovi čine za svoj okoliš. Danas oko 70% europskih stanovnika živi u gradovima zbog čega je urbanim sredinama posebno potreban ekonomski i društveno održiv razvoj.
U obzir za nositelja titule dolaze svi gradovi EU-a s više od sto tisuća stanovnika koji se biraju po nekoliko indikatora, poput prometa, zelenih površina, razine zvučnog zagađenja, gospodarenja otpadom, biodiverziteta, kvalitete zraka i vode, borbe protiv klimatskih promjena i slično.
Prvom Zelenom prijestolnicom proglašen je Stockholm 2010. godine, a slijedili su ga Hamburg, baskijska prijestolnica Vitoria-Gasteiz, Nantes, Bristol i Kopenhagen, da bi ove godine titulu ponijela Ljubljana.
No titula Zelene prijestolnice ne znači samo da Ljubljana ima puno drveća i zelenih površina, rekla je za Hinu Kristina Ina Novak iz odnosa s javnošću ljubljanske Gradske uprave, nego i da njezini građani, zajedno s gradskim vlastima, svojim ekološkim pristupom rade na stvaranju održive budućnosti.
“Ovo je rezultat do kojeg smo došli doprinosom svih nas, stanovnika Ljubljane, koji smo malim koracima došli do titule Zelene prijestolnice”, slaže se Jazbinšek Seršen, dodajući kako “građani Ljubljane danas znaju da biti zelen podrazumijeva i njihov odnos prema gradu i svim aktivnostima koje se u njemu događaju”.
Zbrinjavanje otpada
Ljubljana ima najveći postotak odvojeno prikupljenog otpada od svih glavnih gradova u Europi, odnosno 65 posto. U zadnjih deset godina njegova količina narasla je s 16 na 145 kila po stanovniku, čime su već za 10 posto prekoračili ciljeve koje je EU zacrtala za 2020. godinu.
Ljubljana je i prva europska prijestolnica u mreži Zero Waste Europe sa “zero waste” strategijom koja teži tome da se svi proizvodi koriste više puta, da se stvari recikliraju i općenito smanjuje količina otpada.
Krajem 2015. godine u rad je krenuo RCERO Ljubljana (Ljubljanski regijski center za ravnanje z odpadki), financiran sredstvima iz Europskih kohezijskih fondova, projekt u kojem se udružilo 37 općina. Nakon obrade u RCERO-u na odlagalište odlazi samo pet posto otpada, a u njemu se obrađuje trećina slovenskog otpada i obuhvaća 700 tisuća stanovnika.
Promet
Jedna od prvih akcija koje su vodile prema zelenijoj Ljubljani je zatvaranje gradskog središta za automobile. “Mnogo ljudi se plašilo da će život u centru nestati ako se to učini, no dogodilo se upravo suprotno”, rekla je Novak.
Do danas je za automobile zatvoreno više od 100 tisuća četvornih metara, pa se tim ulicama sada kreću samo biciklisti i pješaci, te Kavaliri, električna vozila koja besplatno prevoze građane i turiste, za što prednost imaju stariji građani i invalidi.
Kako bi se još više uklonio promet iz središta grada, na ulazima u Ljubljanu grade se parkirališta od kojih posjetitelje do središta voze autobusi, a cjelodnevna parkirna karta i dvije vožnje busom stajat će samo 1,20 eura.
Ljubljana je predstavila i pametnu karticu “Urbana” koja olakšava plaćanje gradskih usluga poput vožnje autobusima, parkiranja na javnim parkiralištima, korištenje usluga park-and-ride, vožnju uspinjačom do Ljubljanskog dvorca, pa čak i usluge Ljubljanske gradske knjižnice. Vlasnicima kartice omogućeno je iznajmiti gradski bicikl iz samoposlužnog javnog sustava Bicikelj koji se nalazi na 36 točaka diljem gradskog središta i čiji je najam prvih sat vremena besplatan.
S dosad izgrađenih pet parkirališta, uvođenjem Urbane, modernizacijom javnog prijevoza i sustava Bicikelj, te mnogim drugim mjerama, u Ljubljani se stanovnici potiču da kombiniraju različita prijevozna sredstva i time smanjuju zagađenje.
Cilj je da do 2025. godine trećina građana Ljubljane budu pješaci i biciklisti, trećina koristi javni prijevoz, a trećina vozi automobile.
Rezultati ove težnje već se pokazuju, pa su istraživanja pokazala da je na Slovenačkoj cesti, glavnoj ulici Ljubljane koja je zatvorena za automobile ali otvorena za javni promet, pješake i bicikliste, količina crnog ugljika, proizvoda nepotpunog sagorijevanja koji nastaje u prometu, smanjen za 70%.
Biorazličitost
Na Slovenačkoj cesti posađeno su i 63 stabla, koja su ciljano medonosna, kako bi se pomoglo ljubljanskim pčelama i leptirima. Pčelinje košnice mogu se pronaći diljem grada, poput krova Cankarjevog doma ili kulturnog centra Španjolskih boraca, a za med koji se tamo proizvede pokazalo se da je vrlo kvalitetan i nezagađen. U samoj Ljubljani i njezinom okruženju ima oko 300 pčelara.
Organizirana je i akcija kojom je svim zaposlenicima gradskih javnih poduzeća i institucija omogućeno posaditi svoje stablo. U 2015. godini već je posađeno četiri tisuće stabala, a ove godine će ih biti još osam tisuća. Na području grada inače postoji 180 varijeteta drveća.
Ljubljana građanima omogućuje i zemlju za vrtlarenje, a otvoren je i javni voćnjak sa starim sortama jabuka, šljiva, krušaka i drugog voća.
Koliko Ljubljančani mare za prirodu oko sebe najbolje pokazuje inicijativa u kojoj pomažu vodozemcima da prijeđu cestu tijekom njihovih migracija, pa se tako svake godine pomogne preko deset tisuća žaba, vodenjaka i daždevnjaka.
Šira društvena korist
Osim čišćeg i održivijeg razvoja, titula Zelene prijestolnice, kao i akcije koje su joj prethodile, Ljubljani su donijeli i gospodarsku korist. “Ljubljana je danas prepoznatljiviji grad u svijetu, pa su i investitori tu prepoznali mogućnost za svoje djelovanje”, rekla je Jazbinšek Seršen, dodavši kako se u zadnjim godinama broj turista u Ljubljani povećao za 20 posto.
Iduće godine Zelena prijestolnica postat će njemački Essen, a Europska komisija je prošle godine pokrenula i nagradu Europski zeleni list (European Green Leaf) koji prepoznaje predanost gradova s 20 do 100 tisuća stanovnika održivom razvoju i očuvanju okoliša.
