Korištenje degradiranog rudničkog zemljišta za razvoj MSP-a
U rudarskim Banovićima, 25. februara 2016. godine, održana je konferencija: “Kako aktivirati lokalne razvojne potencijale “Mogućnosti korištenja degradiranog rudničkog zemljišta za razvoj malih i srednjih preduzeća malih i srednjih preduzeća (MSP)”.
Konferenciji su prisustvovali nadležni predstavnici sva tri sektora dijela sjeveroistočne BiH, predstavnici međunarodnih projekata i drugih zainteresovanih institucija.
Nakon uvodnih, pozdravnih riječi domaćina i zvaničnika, učesnicima Konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja, zaključci i preporuke sadržani u “Komparativnoj analizi područja regije sjeveroistočna Bosna i Hercegovina i Vukovarsko-srijemske županije (Hrvatska)“.
Analiza je trebalo da uporedi i sugeriše načine aktiviranja lokalnih razvojnih potencijala. Zaključeno je da bi aktivaciju lokalnih potencijala trebalo posebno tretirati u novoj generaciji strateških razvojnih dokumenata.Tu se podrazumijeva potreba usaglašavanja i ujednačavanja sistema strateškog planiranja na svim nivoima, uvažavanja EU standarda, budžetiranje, monitoring, te procjene učinaka od strane nezavisnih procjenitelja.
Drugi dio konferencije bio je posvećen razmatranju nalaza provedenog istraživanja i “Analize i definiranih konretnih mogućnosti korištenja degradiranog rudničkog zemljišta za razvoj MSP na području SI BiH”. Pregledom stanja utvrđeno je da se, mogućnost rekultivacije, prenamjene zemljišta i objekata, revitalizacije pripadajuće infrastrukture i rekultivisanih površina, može obaviti na čak 4.256 ha zemljišta.
Takođe, učesnici su imali priliku da upoznaju naučne metode kojim se, na bazi jasno utvrđenih parametara, određuju najracionalniji modeli ( 5 ) prenamjene degradiranog zemljišta. Tim parametrima odabrano je šest lokacija koje imaju najoptimalnije uslove za razvoj preduzetničkih poduhvata.
Na odabranim lokacijama, između ostalog, moguće je: graditi poslovne objekte ili poslovne zone, jezera za industrijsku vodu ili ribogojilišta, poljoprivredne djelatnosti ( plastenici, voćnjaci, zasadi industrijskog energetskog bilja, pošumljavanje, farme pilića i ćurki…), urediti područja za odlagališta otpada, fotonaponske-solarne elektrane i druge mogućnosti.
Nakon prezentiranja bh. praksi korištenja degradiranog rudničkog zemljišta, zaključeno je da su rudnici, ranije, pokazali volju i napravili početne dobre rezultate, međutim, danas se može reći da „treba revitalizovati nešto što je ranije rekultivisano“.
Dakle, može se reći da, zbog niza razloga i neprovođenja zakona, rudnici nisu dodatno obavezani da rekultivišu ili da dobro upravljaju rekultivisanim zemljištem i pripadajućom infrastrukturom. Učesnici su se složili da rudnici i općine imaju interes da riješe te probleme i da to moraju raditi zajedno. Ključno rješenje je uklanjanje prepreka, kreiranje afirmativnog, trajnog i preciznog zakonskog okvira kao i njegovog izvršenja.
Na taj način bi se stvorili usovi za vraćanje iskorištenih rudničkih površina lokalnim zajednicama, kako bi iste mogle aktivirati održive programe razvoja MSP i zapošljavanja. Primjer uspješne prenamjene rudničkog zemljišta i objekata ostvaren je u Razvojno- poduzetničkom centra / Inkubatoru Lipnica u Tuzli.
Međutim, i taj primjer se dovodi u opasnost jer uskoro ističe ugovoreni rok korištenja. U cilju pronalaženja cjelovitijeg rješenja, učesnici su se dogovorili da se ukupna problematika pokuša riješiti na sastanku predstavnika Partnerske grupe za rekultivaciju sa Fadilom Novalićem, premijerom Federacije BiH, saopćili su iz Nezavisnog biroa za razvoj.
