Sedam spektakularnih vremenskih pojava
Vremenske prilike na Zemlji uvjetovane su energijom sa Sunca; mijenjaju se često i nepredvidivo, jer zavise od stalno promjenjive količine topline koju naša zvijezda emitira.
Ta je količina ogromna: riječ je o 340 W po kvadratnom metru površine godišnje. Trećinu te energije oblaci i površinski led reflektiraju nazad u svemir, dok ostatak apsorbiraju atmosfera i tlo.
Ne primaju svi dijelovi planeta istu količinu energije: tropsko područje apsorbira preko 300 W po m2, dok je na polovima ta količina trostruko manja. Unatoč velikom raskoraku u primljenoj količini energije, temperaturna razlika između tih točaka relativno je mala – razlika između temperature na ekvatoru i one na polovima je oko 50 °C – jer Zemljina atmosfera distribuira toplinu po cijelom planetu. Druge planete, čija je atmosfera daleko rjeđa od Zemljine, imaju ekstremne razlike između osvijetljene i neosvijetljene strane. Na Merkuru, primjerice, sunčana se strana prži na 427 °C, dok je noćna strana istovremeno smrznuta na −173 °C.
Tijekom migracije u hladnije dijelove Zemlje, toplina se mijenja u druge oblike energije, uslijed čega nastaju iznimno upečatljive vremenske pojave. Sve odreda su vizualno impresivne, no neke od njih mogu predstavljati veliku opasnost po živote ili imovinu ljudi.
