EU: Mladi stažiranje
Mladima koji se žele upoznati s radom europskih institucija svake se godine putem javnih natječaja nudi mogućnost stažiranja u tijelima Europske unije.
Europska unija redovno poziva mlade koji su zainteresirani za stjecanje iskustva rada u njezinim institucijama, a kandidati se mogu javiti na otvorene natječaje Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU koji nude stažiranje u 2016. godini.
Prijave za stažiranje u Europskoj komisiji trenutno su u tijeku i traju do 29. siječnja, a sljedeći krug će se održati od 1. listopada do 28. veljače 2017. godine. Stažiranja traju pet mjeseci, troškovi boravka pokriveni su mjesečnim iznosom od 1120 eura, a pokriveni su i putni troškovi. Komisija svake godine nudi stažiranje 1300 mladih, a prijaviti se možete na ovoj poveznici.
Europski parlament svake godine nudi mogućnost stažiranja 600 mladih u Bruxellesu, u razdoblju od pet mjeseci. Sljedeći krug stažiranja započet će 1. listopada 2016. i trajati do 28. veljače 2017., a prijave će trajati od 15. ožujka do 15. svibnja ove godine. Za ovo stažiranje su također pokriveni troškovi, u iznosu od 1213 eura mjesečno, kao i putni troškovi.
Parlament nudi i mogućnost stažiranja za prevoditelje u Luksemburgu koje se dodjeljuje na razdoblje od tri mjeseca. Naknada iznosi 1213 eura mjesečno, prevode se parlamentarni tekstovi poput dnevnog reda, raznih pitanja, izvješća i dopuna, a rok za prijavu je 15. veljače.
Stažiranja u Vijeću Europske unije započinju u lipnju, a ono također nudi dva termina godišnje. Prijave za 2016. godinu su zatvorene, no od sljedećeg lipnja do kraja kolovoza biti će otvorene prijave za 2017. godinu. Nudi se i mogućnost neplaćenog stažiranja od 1. rujna do 31. siječnja iduće godine za koje se može prijaviti do 1. travnja.
Po podacima briselske nevladine organizacije B!NGO, svake godine europskim institucijama prođe oko 8 tisuća mladih stažista.
Prilike izvan institucija
No prilike za stažiranja povezanih s europskom politikom ne staju na službenim natječajima institucija.
“Ima jako puno nevladinih udruga koji traže i primaju ljude i koji su otvoreni, pa je u odnosu na broj onih koji su primljeni u institucije mogućnost uspjeha mnogo veća”, rekao je za Hinu Marko Vidakušić, asistent europarlamentarke Dubravke Šuice.
Osim europskih institucija i nevladinih organizacija, Vidakušić kao potencijalna mjesta za rad u sferi europske politike mladima preporuča i prijavljivanje na stažiranje kod zastupnika koji ih na mjesečnoj bazi mogu primati u svoj ured. Zainteresirani mogu poslati svoje upite direktno zastupnicima, natječaj je konstantno otvoren, a ne treba se ograničavati na zastupnike iz svoje države.
Zainteresirani se mogu javiti izravno i političkim grupama koje također s vremena na vrijeme prime određeni broj stažista neovisno od natječaja parlamenta.
Od stažista do asistenta
Marko Vidakušić je u Europskim institucijama prošao sve stepenice od stažista do asistenta i savjetnika zastupnika. Vidakušić je iz Pleternice, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a nakon boravka u Sjedinjenim Državama i Švicarskoj 2012. godine prijavio za natječaj Instituta Robert Schumann iz Budimpešte koji je organizirao edukaciju za buduće asistente zastupnika prije no što će Hrvatska ući u Europsku uniju.
Na edukaciju je primljeno četrnaest ljudi iz cijele Hrvatske koji su zadovoljili osnovne pretpostavke – dobar životopis, diplomu, uspješno odrađene intervjue. Polaznicima edukacije dolazili su zaposlenici parlamenta, bilo to asistenti, zastupnici ili predstavnici političkih grupa, koji su ih naučili kako funkcionira cijeli sustav Parlamenta.
Nakon završene edukacije svaki od polaznika zaposlen je u uredu jednog zastupnika, gdje su stekli iskustvo koje su, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iskoristili u radu za naše zastupnike .
Vidakušić je radio u uredu prvog slovenskog premijera Alojza Peterlea, nakon čega ga je angažirala zastupnica HDZ-a i Europske pučke stranke Dubravka Šuica.
“Za mene je obavljati asistentski posao kao da sam upisao još jedan fakultet jer sam stekao neprocjenjivo političko, kulturno i radno iskustvo u instituciji koja predstavlja 510 milijuna Europljana, a to je apsolutno nešto najdragocjenije što mladi čovjek može dobiti i to sam spreman rado podijeliti s mladima u Hrvatskoj”, rekao je Vidakušić o svom poslu.
O zaduženjima asistenata kaže kako nisu specifična, nego nastaju ad hoc – od organizacije različitih događaja i natječaja, bavljenja tehničkim detaljima, do praćenja raznih odbora. Hrvatska, naime, ima samo 11 zastupnika u odnosu na 22 odbora, kojima još treba pridodati pododbore i izaslanstva, zbog čega u nekima od njih nemamo svoje predstavnike.
Zbog toga asistenti zastupnika najviše vremena provode u praćenju rada odbora kako ne bi propustili nešto što je zanimljivo za hrvatske interese, jer iako zastupnici nisu članovi nekog odbora, oni u njima mogu predlagati ideje. Radni dan asistenata tako nekad traje od 8 ujutro do 23 sata navečer.
“To nije precizno određen posao. Što dođe, to radiš”, kaže Vidakušić. Uz praćenje rada parlamenta, primjerice, svaki zastupnik može dovesti određeni broj posjetitelja, te asistenti organiziraju putovanja, boravak, doček ljudi… U njihovu nadležnost potpadaju i organizacije natječaja, sva tehnička i organzacijska pitanja povezana s njima, objašnjava Vidakušić a kao jedan od najvažnijih aspekata rada asistenata ističe umrežavanje.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, ističe Vidakušić, puno su aktivniji od ostalih, što se može pratiti i preko portala MepRanking gdje se može vidjeti da su svih 11 hrvatskih zastupnika u sto najaktivnijih zastupnika (Ivan Jakovčić je prvi, a Dubravka Šuica dvanaesta). Pošto je Hrvatska nova i mala članica, naši zastupnici želi se nametnuti u Parlamentu, zbog čega su izvrsno prihvaćeni i svi ih znaju po imenu i prezimenu, objasnio je Vidakušić.
Iza uspješnog rada naših zastupnika stoji rad asistenata koji su cijelo vrijeme u Bruxellesu i Strasbourgu, jer zastupnici za nemaju vremena osobno pratiti sve aktivnosti u parlamentu. “Mladi ljudi nose parlament”, rekao je Vidakušić.
Pravila za uspješnu prijavu
Portal za Europske politike mladih talijanske novinske agencije Anse napisao je pet zlatnih pravila za uspješno prijavljivanje za stažiranje:
1. U prijavi se usredotočite na obrazovne kvalifikacije i radno iskustvo koje su bliske vrsti stažiranja za koje se natječete.
2. Od stažista u institucijama EU-a očekuje se da imaju stav i interese koji su europski i međunarodni, pa se u odabiru kandidata cijene iskustva s tim predznakom, kao što su sudjelovanja u Erasmusu, kulturnim razmjenama, Europskom volonterskom servisu ili sličnim programima.
3. Poželjno je tečno znanje jednog od tri službena radna jezika Europske unije – engleskog, francuskog ili njemačkog, a poznavanje drugih jezika je isto plus.
4. Ne čekajte zadnji trenutak za prijavu. Za uspješno ispunjenu prijavu potrebno je dosta vremena i preciznosti, pa se ne preporuča rad u žurbi, kako bi se izbjegle greške i nepreciznosti koje mogu biti protumačene kao znak nedovoljne motivacije. Izbjegnite i slanje prijave zadnji dan kako bi zaobišli moguće tehničke probleme.
5. Pokušajte ponovno – europske institucije svake godine primaju tisuće zahtjeva i taj broj se stalno povećava. Zbog toga ne gubite nadu ako niste primljeni iz prvog pokušaja, i probajte ponovno. Slanje prijava na više različitih institucija iste godine dopušteno je.
