Postignuta umjetna fotosinteza
Fotosinteza sasvim uobičajena pojava u prirodi, gdje biljke iznimno efikasno obavljaju navedeni proces.
Znanstvenici s Berkeleyja uspjeli su navesti bakteriju Moorella thermoacetica, inače nesposobnu za fotosintezu u prirodi, da počne provoditi navedeni proces u laboratorijskim uvjetima, sintetizirajući poluvodičke nanočestice u hibridnom procesu fotosinteze s ciljem pretvaranja Sunčeve energije u korisne kemijske spojeve.
„Naveli smo nefotosintetsku bakteriju M. thermoacetica da vrši proces fotosinteze uz pomoć nanočestica kadmijevog sulfida, s ciljem proizvodnje octene kiseline iz ugljikovog dioksida koja se po efikasnosti i količini može mjeriti s prirodnom fotosintezom, a možda ju i premašiti”, otkrio je voditelj projekta Peidong Yang.
Pritom je riječ o samoodrživom sustavu, sposobnom za proizvodnju nanočestica kadmijevog sulfida, neobično važnih u procesu apsorpcije Sunčevog svjetla, neophodnog za uspješan proces fotosinteze. Yang smatra da su ovim postignućem otvorena vrata za integriranje bioloških i anorganskih komponenti u napredne sustave napajane Sunčevom energijom, s ciljem proizvodnje korisnih kemijskih spojeva.
Podsjetimo, prirodna fotosinteza je proces gdje biljke koriste Sunčevo svjetlo kako bi iz vode i ugljičnog dioksida sintetizirale ugljikohidrate. S druge strane, predviđa se da bi umjetna fotosinteza mogla omogućiti ekološki prihvatljivu proizvodnju kemikalija koje danas obično nastaju kao derivati nafte, gdje se u prvom redu izdvaja gorivo, ali i proizvodi od plastike.
Naglasimo kako je kadmijev sulfid jako dobar poluvodič, s kemijskom strukturom neobično pogodnom za proces fotosinteze. Slične kvalitete dijeli i M. thermoacetica, budući da je istovremeno ‘elektrograf’ (što u prijevodu znači da je sposobna za direktan prijem elektrona s elektrode) i ‘acetogen’ (što bi značilo da u procesu umjetne fotosinteze proizvodi većinom octenu kiselinu) pa je kao takva izvrstan ogledni primjerak mogućnosti umjetne fotosinteze.
