Nova poljoprivredna kultura u našoj zemlji
Carsko drvo, brzorastuće drvo budućnosti samo su neki od naziva koji se pripisuju paulovniji, drvetu koje dolazi iz Kine, a čija je namjena višestruka, od iskorištavanja za potrebe građevinarstva, drvne industrije, do pravljenja brodova, korištenja za ogrjev, ali i za stabilizaciju trusnnih, odnosno područja podložna klizištima.
Zbog svih ovih svojstava paulovnija se u posljednje vrijeme intenzivnije počinje saditi i u BiH i mada treba čekati sedam – osam godina da naraste do punog kapaciteta već su počele da niču prve plantaže po BiH. Želeći da se pobliže upoznaju sa ovim drvetom i potencijalom koje ono ima, Udruženje poljoprivrednika općine Vogošća održalo je nedavno predavanje o uzgoju ovog drveta. Kako je za Oslobođenje kazao Muhamed Softić, predsjednik Udruženja, paulovnija je za općinu Vogošća zanimljiva, prije svega, zbog klizišta kojih na ovoj općini ima jako puno.
“Paulovnija je drvo koje je dobro za prevenciju klizišta, jer joj korijen duboko raste u dubinu, a osim za klizište drvo je i jako medno, prema nekim podacima i više od bagrema, što je idealno za naše pčelare kojih u Vogošći ima dosta. To su neki od razloga zbog kojih smo organizovali predavanja za koja su poljoprivrednici iskazali veliki interes i kojima smo dali rok do 31. marta da se prijave kako bismo mogli da zajedno nabavimo sadnice, a drvo se sadi početkom aprila”, istakao je Softić.
A sadnice će nabaviti od Smiljana Šokića iz Orašja, koji je prije dvije godine krenuo u proizvodnju sadnica ovog drveta.
“Prošle godine sam proizveo 5.000 komada sadnica, dok će ove godine zbog velikog interesa poljoprivrednika iz cijele BiH broj sadnica biti utrostručen”, kazao nam je Šokić.
Prema njegovim riječima, riječ je o kineskom drvetu koje dosta brzo raste i za sedam godina naraste do kubika, a za deset godina i do dva kubika ukoliko je zemlja dosta kvalitetna.
“Redovno navodnjavanje je potrebno prve dvije godine. Drvo inače naraste do 25 metara visine, a riječ je o univerzalnom drvetu koje se upotrebljava u industriji, u građevinarstvu, u proizvodnji jahti, brodova. Pošto je riječ o mekanom i svijetlom drvetu koje se lako boji idealna je sirovina u industriji namještaja. Paulovnija ima i izrazito dobro akustično svojstvo pa služi i za izradu muzičkih instrumenata. Također, često se koristi i za razne kućanske artikle, posuđe. Ono po čemu je drvo jako atraktivno jeste da je paulovnija visoko kalorično drvo koje ima oko 3.600 kalorija, dok naprimjer hrast ima 2.800 kalorija. Ukoliko je poredimo možemo reći da je u ravni sa mrkim ugljem i odlična je kao ogrjev. Pošto je u BiH u posljednje vrijeme jako popularan pelet, mogu reći da je idealna za proizvodnju peleta i tu bi moglo da bude jedno tržište gdje se ovo drvo može plasirati”, kazao nam je Šokić.
On već ima parcelu od četiri dunuma koja je posađena u junu prošle godine i na kojoj su stabla već dostigla visinu od dva metra.
“U narednom periodu imam u planu da na 1,5 hektara, koje sam već kupio, posadim više od hiljadu stabala”, kazao je Šokić.
Kad je u pitanju plasman proizvoda, Šokić još nema osigurano tržište jer paulovniji treba sedam godina da izraste, ali kako je istakao, kada bude imao proizvod ne sumnja da će biti teško pronaći tržište i kupce.
Plantaže paulovnije, kako su prenijeli mediji u protekloj godini su nikle i u Hercegovini, tačnije u Ljubuškom, gdje se Ivan Džajić okrenuo plantažnom uzgoju paulovnije kao i Dragan Domazet iz Berkovića, koji je bio pionir u svom kraju u sadnji ovog drveta, ali su ga odlučili slijediti i brojni drugi, te su sadnice paulovnije zasađene širom Hercegovine.