U laboratoriju uzgojeni bubrezi koji su funkcionalni nakon transplantacije

Potražnja za organima u svijetu svakim je danom sve veća; bolesno srce, jetra ili bubrezi medicinskim se zahvatom zamjenjuju zdravom varijantom, koja je dostupna tek kad donor premine.

Najtraženiji među njima su bubrezi. U Velikoj Britaniji prosječno vrijeme čekanja na transplantaciju iznosi tri godine, dok se u Hrvatskoj čeka godinu dana manje; upravo je Hrvatska vodeća zemlja u svijetu po broju transplantacija bubrega.

Budući da na tržištu vlada akutni manjak dostupnih organa, a potražnja postojano raste, medicinski laboratoriji širom svijeta pokušavaju doskočiti problemu i uzgojiti ljudske organe u kontroliranim uvjetima.

Nažalost, upravo je bubreg jedan od najsloženijih organa u ljudskom tijelu i takvi su se pokušaji odreda pokazali neuspješnima. Ključni problem kod uzgoja bubrega jest njihova nemogućnost da izluče urin kojeg proizvedu što rezultira hidronefrozom, nadimanjem organa uslijed nakupljanja urina u njemu.

Novo istraživanje je, čini se, na tragu rješenja problema. Budući da su se kanalići u kojima se skupljao urin nedovoljno dobro razvijali, što je rezultiralo spomenutom hidronefrozom, znanstvenici su uzgojili i dodatne kanaliće u samome bubregu te dodatne mokraćovode i mjehur. Po njihovoj transplantaciji prvo u štakora, a zatim i u svinju, pokazalo se kako je rješenje učinkovito: urin, proizveden u novom bubregu, proslijeđen je u novi mjehur, nakon čega je završio u mjehuru životinje.

Ukoliko daljnja istraživanja potvrde da je ova metoda učinkovita, prijeći će se na ciljani uzgoj ovakvih bubrega u tijelu svinje. Matične stanice oboljele osobe ubrzigat će se u svinjski embrij, koji će biti genetski izmijenjen tako da ne razvija vlastite bubrege. Nakon što se razviju u tijelu svinje, transplantirat će ih se u oboljelu osobu.

Iako obećavajuća, ova vijest daleko je od praktične primjene: bit će potrebna dugogodišnja dodatna testiranja na životinjama, kao i pažljiva evaluacija do sada postignutog.