Izum kvantnog kompjutera ili dan kada su računala nadmašila ljude

Možda, jer su je neki stručnjaci s autoritetom primili s rezervom, premda ju je plasirao Google, kompanija koja se ne šali. Te su večeri, naime, stručnjaci Googleova laboratorija za umjetnu inteligenciju, na internetskim stranicama Sveučilišta Cornell objavili članak da tzv. kvantno računalo (quantum computer), koje Google razvija, stvarno radi.
Ideju o računalu koje radi na principu kvantne mehanike dao je poznati nobelovac iz fizike Richara Feynman, a već godinama na njoj rade američka Vlada (konkretno NASA), sveučilišta i privatne kompanije Microsoft, IBM i Google, samostalno i u suradnji. Više je razloga za suzdržanost.Članak nije prošao uobičajeni proces recenzije (peer review), no verzija za časopis se priprema. Ali, ako kvantni kompjuter zaista radi – a skepsu još uvijek izražava autor članka u Tehnološkom pregledu MIT-a , najznačajnijeg tehnološkog sveučilišta na svijetu – onda to računalo podatke može procesuirati nevjerojatnom, čak 100 milijuna puta većom brzinom nego sadašnja „konvencionalna“ računala.

Prema jednom komentaru u MIT-ovom članku, Google nije proveo adekvatnu usporedbu, prema drugom, nitko ne zna kako funkcionira specijalni kvantni čip, odnosno hoće li se u svim ponovljenim pokusima ponoviti i rezultat. Komentator ispod jednog od članaka o toj vijesti ističe da je kvantna mehanika jedna od dvije stvari u ovom svijetu koju ne razumije (druga su žene). Ali ako bi proradio barem kvantni kompjuter, singularity, trenutak u povijesti kad će računala inteligencijom nadmašiti čovjeka, mnogim bi entuzijastima izgledao bliže (Bilo to dobro ili loše, riječ je o čistoj misaonoj konstrukciji; u mnogim su misaonim operacijama računala već pretekla čovjeka).

Politički korektna tehnologija

Na pitanje koja su najznačajnija tehnološka dostignuća 2015 godine puno je teže odgovoriti nego izlistati najznačajnija znanstvena otkrića. Dvije su djelatnosti, naravno, već potpuno isprepletene. Najznačajnija znanstvena otkrića 2015, u izboru Tanje Rudež, europske znanstvene novinarke godine, uglavnom su omogućena razvitkom tehnologije (otkriće Keplera 425b, planeta najsličnijeg Zemlji; susret letjelice Novi horizonti s Plutonom; otkriće nove vrste hominina Homo naledi itd.) Dakako i tehnološka su dostignuća omogućena znanstvenim otkrićima.

Činjenica je, međutim, da je letjelica koja je ove godine dostigla Pluton sa Zemlje poletjela 2006 godine, da na sebi, dakle, nosi „zastarjelu“ tehnologiju. Utoliko je pitanje o tehnološkim dostignućima vrlo važno: znanstvena otkrića govore što jest, tehnološka dostignuća indiciraju što će biti.

Otkrića, tj. iznenadno rušenje barijera, u znanosti se uočavaju lakše nego u tehnologiji, gdje se puno više radi o mic-po-mic dostignućima: automobil nije otkriven, čak ni izumljen, nego sačinjen u nizu koraka. Uzme li se još u obzir da svaka znanost, medicina, biologija, fizika, kemija … razvija svoju tehnologiju, popis najznačajnijih godišnjih tehnoloških dostignuća gotovo je nemoguć. Na sreću, rade ih časopisi s autoritetom, među njima dva već citirana.

MIT-ova tehnološka revija u veljači je objavila je izbor tehnologija u kojima je očekivala najveći napredak, a u prosincu provjerila razvoj i uglavnom potvrdila očekivanja.

Čini se da jedini, a možda ni glavni kriterij izbora nije bila snaga tehnološkog iskoraka, nego se vodilo računa i o svojevrsnoj „političkoj korektnosti“, moralnosti: izbor pokriva raznorodne djelatnosti, medicinu, graditeljstvo, uzgoj žitarica, opskrba vodom, a vodi se računa obećavaju li tehnološki dosezi lakši život čovječanstvu, smanjivanje siromaštva itd. I u naživljoj, informacijskoj tehnologiji, koja je upletena u sve druge, selekcionirani su projekti sličnih karakteristika, ali i oni čija je korist za čovječanstvo u drugom planu ili čak dvojbena.

 

Izvor: 6yka.com